Kultura i spomenici kulture

     Senj je poznat po borbi i junačkim djelima svojih sinova, ali i kao i jedna od kolijevki hrvatske kulture.  U Senju se od X. stoljeća rabila glagoljica - staro hrvatsko pismo i hrvatski jezik, o čemu svjedoče, glagoljske, rukom pisane i tiskane crkvene knjige, brojne isprave i kameni spomenici, od kojih je najznačajnija "Senjska glagoljska ploča" iz kraja XI. st. Godine 1493. u Senju je osnovana glagoljska tiskara, druga po starosti u Hrvatskoj. 

     Slavna je prošlost, a i sadašnjost Senja, zahvaljujući djelima njegovih sinova koji su mačem i puškom krčili put k slobodi, a perom u ruci put k znanosti i prosvjeti. Time su oni uvelike zadužili povjesnicu i rodnom gradu Senju osigurali slavu najstarijeg žarišta kulture i borbe svoga naroda za slobodu. 

     Iz Senja su pjesnici Mateša Kuhačević i Silvije Strahimir Kranjčević, pripovjedač Vjenceslav Novak, dramatičari i kazališni radnici Julije Rorauer, Milan Ogrizović i Milutin Cihlar Nehajev. Danas u Senju aktivno djeluje i stvara desetak umjetnika pisane riječi.  Malo u kojem gradu na hrvatskom dijelu Jadrana je povijest očuvana kao u Senju. 

     Stara gradska jezgra predstavlja živi muzej, Gradski muzej ima nekoliko stalnih postava, veliki interes je prisutan za izložbu sakralne baštine u Župnom dvoru, a malo je posjetitelja Senja koji nisu svratili na tvrđavu Nehaj. 

     Obzirom na svoju veličinu i danas je kulturni život grada iznadprosječan. Više od 20 godina Senj je središte klapskog pjevanja Hrvatskog primorja i Istre, a upravo ove godine se navršava 30 godina karnevalske tradicije tj. održavanja Senjskog ljetnog međunarodnog karnevala (prvi vikend u kolovozu), što ga je svrstalo u porodicu Udruženja karnevalskih gradova Europe.

Spomenici prirode

     Senj se uistinu može podičiti da je smješten u ekološki potpuno očuvanom prostoru. Na njegovoj 70 km dugoj obali i na bistrom moru smjestilo se više slikovitih primorskih turističkih mjesta: Sv. Juraj, Lukovo, Klada, Starigrad, Stinica, Jablanac i Prizna. U zaleđu mu je najljepša hrvatska planina Velebit, 1978. godine od UNESCO-a proglašena svjetskim rezervatom biosfere.