O Senju

     Današnji Senj, stara Senia, najstariji je grad hrvatskog primorja. Od njegovog postanka prohujalo je više od 30 stoljeća. Kao najkraća prirodna veza unutrašnjosti i mora, u rimsko doba Senia postaje važno trgovačko i lučko središte Sjevernog Jadrana.

     U to doba grad je bio površinom i značenjem veći od današnjeg Senja, o čemu svjedoče nekropole, epigrafski spomenici i druge starine. Tijekom seobe naroda Senia je razorena. Na ruševinama starog grada početkom VII stoljeća doseljeni Slaveni izgrađuju novo naselje, današnji Senj. Tokom 12. st. Senj opet dobiva nekadašnju važnost. Od 1526. g. grad je u vlasti Habsburgovaca. U 16. st. Senj postaje utočište brojnih doseljenika, koji se sklanjaju od turske opasnosti, i postaju Senjski Uskoci koji su 80 godina vodili žestoke borbe protiv Turaka i Mlečana. Mirom u Madridu 1617. Uskoci su raseljeni, a njihovi brodovi spaljeni. 1779. godine izgrađena je Jozefinska cesta (Senj - Karlovac). Danas je Senj između Rijeke i Zadra najvažnije komunikacijsko čvorište i tranzitna stanica.

     Slobodno se može reći da je drugo ime za Senj - Nehaj (tvrđava) 1558. godine sagradio ju je senjski kapetan Ivan Lenković na brdu kako bi efikasnije čuvao grad od Turaka i Mlečana. Za njenu gradnju koristio je porušene crkve i samostane izvan gradskih zidina. Na taj način su u nju ugrađene i druge senjske starine, kao što je i "Senjska glagoljaška ploča" iz 11. st. Kula Šabac iz XIII st je dio obalnih utvrda. Velika vrata su izgrađena 1779. godine, a one su završetak Josipove ceste (Josephinea Finis). Gradski Kaštel su sagradili oko 1330. godine senjski knezovi Frankopani u svrhu jačanja obrambene sposobnosti Senja i kao svoju rezidenciju.