Online

Imamo 78 gostiju i nema članova online

apps
facebook

Select Language

Croatian Czech English German Italian

Brojač posjeta

848719
DanasDanas518
JučerJučer952
Ovaj tjedanOvaj tjedan2950
Ovaj mjesecOvaj mjesec20436
UkupnoUkupno848719

Park Prirode

...rezervat biosvere

park3Svaki narod ima svoju svetu planinu: Grci - Olimp, srednjoeuropski narodi Alpe, Japanci - Fuji. Hrvatska kultna planina, njezina sveta gora, je Velebit. Među njegovim je vrhovima boravište dobrog duha u Hrvata - Vile Velebita. Iako po visini zaostaje za Dinarom, Kamešnicom i Biokovom, ta planina ima središnje mjesto u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda. Ona je sastavni dio nacionalnog identiteta, simbol Hrvatske i jedan od elemenata njezine prepoznatljivosti u svjetskoj zajednici. Takvo mjesto u duhovnom reljefu Hrvatske Velebit je zaslužio svojim položajem, izgledom i značenjem u životu njezina stanovništva.

Velebit je najduža planina Dinarskog sustava. Proteže se u blago povijenom luku, smjera sjeverozapad - jugoistok, između prijevoja Vratnik i doline Zrmanje, u duljini od 145 km. Glomazna mu je trupina poprečno raščlanjena prijevojima, što je osnova uobičajne podjele planinskog niza na: sjeverni (između Vratnika i Velikog Alana), srednji (između Velikog Alana i Baških Oštarija), južni (između Oštarija i Malog Alana) i jugoistočni (između Malog Alana i doline gornje Zrmanje). Na zapadu je jasno omeđen Velebitskim kanalom Jadranskog mora, a na istoku ličko-gackom zaravni, između 425 i 600 metara nadmorske visine. Širina mu varira od oko 30 kilometara u sjevernom, do svega desetak kilometara zračne udaljenosti na južnom Velebitu. Unatoč glomaznom izgledu, njegov se planinski niz ne odlikuje naročitom visinom. Najviši, Vaganski vrh, doseže tek 1757 m.

 

park4Zbog osobitih reljefnih, vegetacijskih i pejzažnih vrijednosti, pojedini uži dijelovi Velebita posebno su izdvojeni i obuhvaćeni odgovarajućim kategorijama zaštite. Godine 1949. u južnom dijelu planinskog niza osnovan je Nacionalni park "Paklenica" (102 km2), dok su najvrijedniji dijelovi sjevernog i srednjeg Velebita zaštićeni u kategoriji strogih i specijalnih rezervata.

Nakon što je 1978. g. uvršten u svjetsku mrežu rezervata biosfere ("Program čovjek i biosfera", UNESCO), odlukom Hrvatskog sabora 1981. cijeli je Velebit proglašen parkom prirode. Godine 1999. u sjevernom dijelu planinskog niza osnovan je Nacionalni park "Sjeverni Velebit" (109 km2), koji uključuje stroge rezervate Hajdučki i Rožanski kukovi, specijalni botanički rezervat Zavižan -
Balinovac - Zavižanska (Velika) Kosa, Velebitski botanički vrt u sjevernom, te specijalni rezervat šumske vegetacije Štirovača u srednjem Velebitu. S pravom Velebit danas nazivamo PARKOM NACIONALNIH PARKOVA.

Prirodne znamenitosti Velebita upotpunjuju još i znanstveno i turistički najvrjedniji speleološki objekti u Hrvatskoj - Cerovačke pećine (južni Velebit) i Lukina jama (sjeverni Velebit) te mnoge manje špilje i jame, kao i niz značajnih geomorfoloških (Kiza, Tulove grede, kuk Stapina itd.) i hidroloških objekata (vrelo i tok Zrmanje itd.).


park2park1

 

 

 

 

 

Više informacija na:
http://www.pp-velebit.hr


 

minis turizma

htz

logo portal