Pojam Podgorja odnosi se na velebitsku primorsku padinu, između Senja i Zrmanje. To je pojas susreta planine i mora, za čovjeka od iskona najfascinantnijih prirodnih elemenata.

Velebitska padina poprečno je ispresijecana brojnim dragama, čiji su donji dijelovi potapanjem pretvoreni u morske uvale s plitkim šljunkovitim plažama. Najizrazitiji takav primjer je oko kilometar duga te od 50 do 150 m široka uvala Zavratnica kod Jablanca. Šumska prirodna vegetacija, posebno u nižim dijelovima padine, pod utjecajem čovjeka zamjenjena je različitim travnjačkim zajednicama, čije florističko bogatstvo, kolorit i aroma cijelom tom prostoru daju posebno obilježje. Arheološki nalazi dokazuju naseljenost priobalja u podnožju velebitskih prijevoja već od prapovijesnog doba.

Najznačajnije podgorsko naselje oduvijek je bio Senj, koji povezuje kvarnerske otoke i zapadnopanonski prostor. Zahvaljujući posredničkoj funkciji između njih, Senj se već u srednjem vijeku razvio u jedno od najistaknutijih nacionalnih kulturnih žarišta. Pod Velebitom kao sakrivena, uz more, smjestila su se tiha, za odmor stvorena mjesta koja privlače osobito turiste iz bučnih metropola, koji se ovdje daleko od svakodnevnice, mogu istinski odmoriti. Tu su Sveti Juraj, Lukovo, Klada, Starigrad, Stinica, Jablanac i Prizna.

Drugo značajno podgorsko naselje je Karlobag, smješten ispod središnjega velebitskoga prijevoja, koji povezuje njegovo ličko zaleđe i otok Pag. Razvijao se kao antički Vegium i srednjovjekovna Scrissa ili Bag. Uz samo mjesto Karlobag koji je i općinsko sjedište, najveća mjesta rivijere su: Ribarica, Cesarica, Lukovo Šugarje, Barić Draga i Sv. Marija Magdalena, na Velebitu Baške Oštarije.