Simbol čipkarsktva u hrvatskom primorju svojom krškom ornamentikom i sam podsjeća na kamenu čipku na plavom sagu. Dug je oko 60, širok 2 do 9.25 kilometara i ima najdulju obalu među jadranskim otocima. Oko 84 km njegove obale čine uvale sa šljunkovitim i pješčanim plažama, iznimno pogodne za kupanje. Žal Zrča u sjeverozapadnom dijelu Paškog zaljeva jedna je od najljepših plaža na Jadranu. Kupališnom turizmu pogoduju i klimatski uvjeti sa sušnim toplim dijelom godine i srednjom mjesečnom temperaturom iznad 20 stupnjeva od svibnja do rujna što omogućuje dugu sezonu.

U reljefu otoka ističu se dva dinarski izdužena vapnenačka bila, od kojih je istočno prekinuto Paškim vratima, i središnji udolinski niz, koji je u središnjem dijelu potopljen Paškim zaljevom. Istočna obala je viša, strmija i ogoljelija od zapadne. Nju dere i grize bura, a zapadnu miluju maestral i jugo. U krajoliku otoka prevladava kontrast ogoljelih bila i zaravni s ogradama od suhozida, te ozeljenenjih, mediteranskih kultiviranih udolina i nižih dijelova zaravni. Na Lunskom poluotoku rasprostranjeni su maslinici, među kojima ima i šumaraka divlje masline.

Najstarije upravno i vojno središte otoka Paga bila je Cissa (Kisa), današnja Caska. Rimljani su je izgradili kao veliki vojni logor (kastrum) 129. godine p.n.e. Rimski podzemni vodovod Talijanova buža, ostaci kamenoloma u okolici te ostaci zgrada i ruševine akropole na brežuljku iznad obližnje uvale svjedoče o tome razdoblju.

Novalja se krajem stare i na početku nove ere razvijala kao lučki kastrum (Novalia) tj. luka, s brodogradilištem za popravak brodova. Propašću Cisse u potresu 361. g., kada je veći dio njezina kastruma potonuo pod more, Novalja je primila njegovo stanovništvo, te nastavila funkciju vodećeg upravnog središta na otoku.

U mirnoj uvali sjeverog dijela otoka Paga, na blagoj padini uz more, u nizu kuća zaklonjenih od Velebita i bure nalazi se mjesto Stara Novalja.

U središnjem dijelu otoka Paga, u zaštićenoj uvalici paškog zaljeva, smjestilo se malo turističko naselje - Metajna. Na sjeverozapadnoj obali otoka Paga, kao najsjevernije naselje na istoimenom poluotoku smjestio se Lun.

Propašću Zapadnog Rimskog carstva 476.g., otok su naselili Slaveni čije je glavno naselje bila Keša (Novalja). U sukobu Raba i Zadra (XII. st.) Keša propada, a vodeću ulogu na otoku preuzima grad Pag.