ZAŠTIĆENI lokaliteti

Izgled izvora rijeke Slušnice doima se nestvaran jer izbija okružen vertikalnim stijenama iz dubokog kamenog grotla okružen nižim raslinjem.

GOLUBNJAČA PEĆINA

Golubnjača, duga 165m, najveća je spiija Plitvičkih jezera. Golemi ulaz, visok 46m, joj je uz kanjon Korane, a vidi se već od Sastavaka (700m nizvodno). Kroz spilju vodi uređena staza sa 230 stepenica.

CRNA PEĆINA

Poznata i kao pećina Vile jezerkinje nalazi se oko 900m nizvodno od Sastavaka.

KRIVA LISINA

Kriva Lisina u Maloj Plješivici zaštićeni su ostaci jedne od posljednjih hrvatskih prašuma. Površina pod šumom je 122 hektara.

DEBELI VRH

Debeli vrh, ostaci prašume na Velikoj Plješivici, zaštićeni su od sječe i uništavanja na površini od 4,18 hektara.

VELEBITSKI BOTANIČKI VRT

Smješten je na visini od oko 1500m, na dnu Modrić doca, poznatoga zbog osobina svoje posebne mikroklime. To je mrazište, gdje često i u Ijetnim noćima temperatura pada ispod ledišta. Ovdje se na 30 ha površine mogu naći ne samo autohtone biljke, nego i mnogi velebitski rariteti presađeni iz drugih dijelova Velebita.

SPILJA OSTROVICA

Duga 295m ispunjena je obilnim kalcitnim nakupinama.

SAMOGRADSKA PEĆINA

Zbog bogatstva i privlačnosti kalcitnih tvorevina stalagmita, stalaktita i sigastih stupova - odavna je omiljeno odredište posjetitelja. Jedna 'e od najčešće opisivanih spilja u Hrvatskoj. Duga 240, a visoka i do 30 metara, još je 1889. godine bila osvijetljena, a i prvi je hrvatski speleološki objekt za koji je, 1911. godine, izrađen geodetski nacrt.

AMIDŽINA PEĆINA

Po bogatstvu sigastih ukrasa iznimno vrijedna, oko 60m duga, spilja, kojoj su posebnost bijele kalcitne tvorevine.

MEDINA PEĆINA

Zanimljiva, oko 60m duga, spilja s posebnim ekscentričnim oblicima nastalim taloženjem ili kristalizacijom kalcita u paleoklimatskim uvjetima, kakvi su rijetkost u podzemiju.

NALAZIŠTE DIVLJE MASLINE LUN

Na sjeverozapadnim pristrancima Lunskog poluotoka rasprostranjeni su maslinici, oko 1500 stabala među kojima su se očuvali i šumarci divlje masline.

SPILJA LEDENICA

U blizini Studenaca; obiluje ledenim nakupinama.

PČELINA SPILJA

Duga je 270m, ulaz joj je na 800m nadmorske visine. Visina ulaza je do 50, a širina kanala i do 20 metara. Ime je dobila po divljim pčelama koje se gnjezde u stijeni iznad ulaza.

KOLANSKO I POVLJANSKO BLATO

Livadskom i vodenom vegetacijom obrasli su Velo i Malo Blato kod Povljana, te Kolansko blato kod Kolana, značajno su stanište (zimovalište) ptica selica.

DUBRAVA-HANZINA

Predstavlja razmjerno očuvane ostatke izvorne šumske zalednice hrasta crnike.

SERTIĆ-POLJANA

Skupina tisa u Sertić-poljani u sjeverozapadnom dijelu NP Plitvička jezera nalazi se na kontaktu vodopropusnih vapnenaca i nepropusnog tektonskog bloka dolomita.

ŠUPLJARA PEĆINA

Šupljara se nalazi uz sjeverni rub Donjih jezera, u vapnenačkom kanjonu, iznad staze uz jezero Kaluđerovac. Moguć je prolaz kroz pećinu.

ČORKOVA UVALA

Gotovo netaknuta prašumska struktura jelovo-bukovih šuma na površini od 80 ha, na visini od 860 do 1028m. Prosječna visina jela i smreka je oko 40m, a neke premašuju i 50m. Takve jele dostižu do 160 cm promjera u visini Ijudskih prsa.

VRELA RIJEKE GACKE

Tonkovića vrelo, Majerovo vrelo (dubine 89m!), te vrelo Pećine-tri su najveća i najizdašnija izvora rijeke Gacke.

PONOR PERINKA - DONJA ŠVICA

Ponor Perinka u donjem Švičkom polju, dubok 40m, nekada je bio trajan ponor južnog kraka rijeke Gacke.

LUKINA JAMA/TROJAMA

Duboka 1392m u Hajdučkim kukovima u sjevernom Velebitu. Najdublja jama u Hrvatskoj i deveta u svijetu. Ulaz joj je na 1436m n.m. a dosegnuto dno je 81m n.m. Slovački planinari-speleolozi pronašli su je i istražili 1994. godine. Na dnu jame pronađena je posve nova endemična vrsta pijavice nazvana Croatobranchus meštrovi.

PETRIĆEVA SPILJA

U blizini Studenaca; zanimljiva zbog otvora nad središnjom dvoranom.

ŠTIROVAČA

Štirovačka udolina smještena je na oko 1100m nadmorske visine i sa svih je strana zatvorena šumovitim kosama. Dno joj je obraslo gorskom šumom smreke, koja je po rasprostranjenosti i razvijenosti stabala jedna od najljepših crnogoričnih šuma u Hrvatskoj. Mada je sama Štirovača još 1929. godine proglašena nacionalnim parkom, nikakvu zaštitu po toj osnovi nije imala punih sedamdest godina.

LAUDONOV GAJ

Današnji Laudonov gaj , na rubu Krbavskog polja nedaleko od Bunića, je nasad bora i hrasta na živome pjesku. Godine 1746. kumpanijski zapovjednik u Buniću, a kasnije austrijski feldmaršal Laudon izdao je naredbu da se živi pjesci pošume kako ne bi nanosili štetu poljoprivredi. Kasnije za vrijeme Vojne uprave nasadi su proširivani crnim borom, metlikom i bagremom. Laudonov gaj ima oko 700 hektara površine. Od toga je pod crnim borom 310 hektara, a pod hrastom 340 hektara. General Laudon, prvim imenom barun Laudon Gideon Ernest, rođen je 2. veljače 1716. godine u Tootzenu u Litvi u škotskoj plemićkoj obitelji. Umro je kao austrijski feldmaršal 14. srpnja 1790. godine. u Nou Titscheinu u Moravskoj. U Bunić je stigao 1746. kao major u ličkoj regimenti. Laudonov gaj je od 1965. godine rezervat šumske vegetacije

ZAVRATNICA

Uvala Zavratnica kod Jablanca, nastala je erodiranjem velebitske padine bujičnim tijekom vode u vrijeme pleistocena, i potapanjem njezina donjeg dijela dizanjem morske razine. Duljina zaljeva iznosi oko 800m, a širina varira od 50 do 150m. Niz njegove strme padine spuštaju se sipari vapnenog kršja do same obale. Gradnjom terasa i sadnjom drveća povezano s izgradnjom priobalne ceste, sipari su uglavnom smireni i ukroćeni.

JASIKOVAC I VUJNOVIĆA BRDO

Na širem području grada Gospića prostiru se dvije park šume: Jasikovac i Vujnovića brdo, u prvoj su stogodišnji hrastovi a drugu čini šuma crnog i običnog bora.

VELNAČKA GLAVICA

Nalazište trideset i dvije vrste fosilne flore i faune iz starije geološke prošlosti (perma).

ZIR

Morfološka zanimljivost u Ličkom polju blizu Raduča je osamljena markantna kamena uzvisina. S oko 200m istaknutim vrhom uzdiže se iznad polja.

CEROVAČKE PEĆINE

Donja i Gornja, ukupne dužine više od 3 km, s obiljem kalcitnih ukrasa. Zaštićene su i kao vrijedna nalazišta: paleontološko (spiljski medvjed) i arheološko (prethistorijska keramika).

ZRČE

Morski žal Zrča na sjeverozapadnom rubu Paškog zaljeva predstavlja jednu od najljepših plaža na ovom dijelu Jadrana (prostrani žal od sitnog šljunka sa šumicom tamarisa.