Zapadna Lika zaprema kontinentalni dio županije, koji po svojim prirodnim značajkama pripada gorskoj Hrvatskoj. Cijeli taj prostor ima karakteristike pokrivenog krša u čijem se krajoliku izmjenjuju tamniji i svijetliji zeleni tonovi šuma i livada, dopadljivo upotpunjeni plavetnilom površinskih voda, dok krško podzemlje obiluje bogatstvom speleoloških objekata.

Srednja Lika odlikuje se brojnim speleološkim objektima. Tu se nalazi četvrtina od ukupnog broja špilja zaštićenih kao geomorfološki spomenici prirode u Hrvatskoj. Od užih područja speleološkim se bogatstvom posebno ističe špiljski park Grabovača sa Samogradskom špiljom kraj Perušića.

Do početka XVI. stoljeća srednja Lika i Gacka imale su jedinstven povijesno-geografski razvoj. Od sredine XVI. stoljeća te su dvije cjeline bile organizirane u sastavu različitih država, a od početka XVIII. stoljeća zajedno su ustrojene u okviru Vojne krajine. To mlađe razdoblje razvoja odlučujuće je utjecalo na postojeći izgled kulturnog pejsaža u Lici. Jedno od njegovih obilježja je i pravokutni tlocrt gradskih jezgri, sa središnjim trgom okruženim javnim zgradama i rasterom gradskih ulica, u bivšim pukovnijskom centru, a danas vodećem središtu Like - Gospiću.

Na širem području Gospića nalaze se dvije park-šume - Jasikovac i Vujnovića brdo, te Muzej Like s najcjelovitijom zbirkom izložaka dinarske tradicijske kulture u Hrvatskoj. U slikovitom podvelebitskom selu Smiljan, oko 7 km od grada, smještena je rodna kuća Nikole Tesle, a na samo 4 kilometra udaljenosti od nje nalazi se selo Veliki Žitnik, u kojem je rođen Otac domovine dr. Ante Starčević.

Privlačnosti krajolika zapadne Like pridonose i brojni drugi značajni lokaliteti odnosno kulturnopovijesni spomenici. U Perušiću se ističe jedina preostala turska kula u Lici iz XVI. stoljeća. Nedaleko od tog mjesta nalazi se slikovita Kosinjska udolina s lokalitetom kultne srednjovjekovne tiskare.