Mozaičnom izgledu županije uvelike doprinosi i njezina raznorodna kulturna baština. Odražavaju je razlike u dijalektu, materijalni spomenici i tradicijsko naslijeđe izmedu kontinentalnog dijela, Primorja i otoka Paga.

Cijeli taj prostor karakterizira slojevit povijesni razvoj, s materijalnim tragovima kulture od prapovijesti do danas. U Lici i Podgorju prevladavaju sakralni i profani spomenici iz vojno-krajiškog razdoblja, uz koje se nalaze i ostaci starijih kulturnih slojeva: središta srednjovjekovne glagoljaške književnosti Krbave, Senja i Kosinja, bogato antičko nasljede Senja i ilirske kulture Gacke. Dopunjuju ih specifični kulturno-povijesni spomenici u vršnom pojasu Velebita: "pisani kamen" u Begovači, i fosilizirani agrarni pejzaž u uvali Mirevo, koji svjedoče o negdašnjem stoljetnom sezonskom boravištu primorskih i ličkih stočara.

Najznačajniji povijesni spomenici sjevernog dijela otoka Paga, koji se od početka XV. do kraja XVIII. stoljeća razvijao pod vlašću Venecije, potječu iz antike: Talijanova buža, rimski vodovod, ostaci grada Cissae, razorenog i potopljenog potresom u IV. stoljeću, te ranokršćanskog i starohrvatskog razdoblja.

Taj slojeviti povijesni razvoj županije sintetiziran je u urbanom oblikovanju Senja, primorskog grada muzeja, koji je jedno od najistaknutijih nacionalnih kulturnih žarišta već od srednjeg vijeka.

Na prostoru Parka prirode Velebit, a velikim dijelom i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, nalazi se čitav niz raznih zdanja - stanova, vrela, lokava, šterni, crkvica, kapelica, bunara itd., od kojih se mnoge planira predložiti za zaštićene kulturne objekte.